Značka Pamučne industrije Duga Resa2. pol. 20. st.graviranje, metaltijelo: visina=1,6 cm, širina=2 cmprivatno vlasništvo: Luka Lipšinić
Dioničko društvo domaća tvornica predenja i tkanja Duga Resa (1884-1946)Godine 1884. bečki veletrgovac Josef Jerusalem kupuje mlin na Mrežnici u Dugoj Resi, a već iduće godine s ortacima osniva Kraljevsku zemaljsku ovlašćenu predionicu i tkaonicu u D. R. koja 1886. postaje d.d. Ovo poduzeće je do 1930. preobrazilo D. R. u planski izgrađen „vrtni“ grad s radničkim kolonijama Kasar (uz ulicu paralelnu s cestom Josefinom) i Insel (otočić u M.). Nastanjen je većinom lokalnim stanovništvom koje se usporedno odgaja za rad u industriji i za gradski život. Godine 1934. od ukupno 2300 zaposlenih njih 800 (zajedno s članovima obitelji 1600) besplatno stanuje u uzornim radničkim stanovima, a na raspolaganju su im trgovina, škola i bolnica. Višem tehnološkom i administrativnom osoblju namijenjeni su „kasino“ i činovnički dom, a najelitnije stanovanje je u „ljetnikovačkoj“ zoni. U upravnom i nadzornom odboru sjede pripadnici političke i gospodarske elite. Naravno, zabilježena su i brojna negodovanja radnika (zapošljavani su i 14-godišnjaci) koji se žale na potplaćenost, a u tvornici provode dvanaestosatni radni dan. Prvi štrajk zabilježen je već 1889. i to kao iskaz podrške Prvom kongresu Druge internacionale u Parizu, a potakli su ga novopridošli strani radnici. Za potrebe turbinskog pogona, reguliran je i tijek M. (armirano-betonski slap). Godine 1886. 5.000 vretena i 60 razboja pogone dvije vodene turbine (uskoro i jedna parna) a od 1912., kad nastaju i nove tvorničke zgrade, dobavlja se struja iz Karlovca. Nakon modernizacije završene 1934. u pogonu je 35.276 finijih vretena, 1280 vretena za pamučne otpatke i 1104 razboja.Proizvodnja je u početaka bila promišljena tako da zadovolji seosko stanovništvo koje traži razmjerno grube materijale (istovrsne potrebe postojale su na jugoistoku Europe i u Turskoj), a 1930-tih prerađuje američki, egipatski i istočno-indijski pamuk u čitavu paletu grubljih i finijih proizvoda od kojih su neki odlikovani na velikim svjetskim izložbama u Budimpešti (1896.) i Parizu (1900.).***Dioničko društvo domaće tvornice predenja i tkanja Duga Resa 1884. – 1934. Duga Resa : Domaća tvornica predenja i tkanja Duga Resa, 1934.D. d. domaće tvornice predenja i tkanja pamuka Duga Resa. [12. prosinca 2012.]. // Dostupno na: http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_5936. Broj fonda: HR-DAKA-112Dumbović Bilušić, Biserka; Brankica Petrović. Duga Resa, industrijski grad s prijelaza 19. na 20. st. i mogućnost preobrazbe za 21. st. // Grad za 21. stoljeće : zbornik / ur. Mirjana Goršić. Karlovac : Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, 2001. (Biblioteka Psefizma). Str. 88-105.Križanić, Branka. Duga Resa od mlina do urbano-industrijske vizure grada na vodi. // Grad za 21. stoljeće (zbornik). / ur. Mirjana Goršić. Karlovac : Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, 2001. (Biblioteka Psefizma). Str. 106-117.Lulik, Josip. Razvitak radničkog pokreta u Dugoj Resi od kraja 19. stoljeća do 1920. godine. // Duga Resa : radovi iz dalje prošlosti, NOB-e i socijalističke izgradnje. 15(1986). / ur. Đuro Zatezalo. Karlovac : Historijski arhiv u Karlovcu, 1986. Str. 284-303.
Galerija ZILIK, Karlovacčetvrtak, 6.9. 12:30 Za vrijeme trajanja izložbe Industrija u galeriji: Kustoski desk Virtualnog muzeja karlovačke industrije održana je radionica dokumentiranja predmeta vezanih za karlovačku industrijsku baštinu. Radionicu je vodio Igor Čulig, voditelj i urednik virtualnog muzeja i kustos Gradskog muzeja Karlovac, kako bi sudionicima pojasnio način rada kustosa dok uvodi nove artefakte u bazu podataka.Tijekom izložbe kustoski desk je bio otvoren za javnost kako bi posjetitelji, osim razgledavanja izložbenog postava, i sami mogli sudjelovati u prikupljanju, bilježenju, dokumentiranju i objavljivanju prikupljenih informacijaU katalogu pogledajte predmete privatnih vlasnika koji su "nove akvizicije" Virtualnog muzeja karlovačke industrije!
