Katalog

Kutija za kilogram potkivačkih čavala br. 6

Mustadfors Bruks AB
Kutija za kilogram potkivačkih čavala br. 6
4. des. 20. st.
tisak, karton
10 x 7 x 7 cm
inv. br. GMK-13470

Iz Leksikona

Karlovačka tvornica potkivačkih čavala

Tvornica je u okrilju tvrtki →Mustad i ŽEČE proizvodila potkivačke čavle za konje, magarce i deve po neizmijenjenoj tehnologiji od 1925. do 2005. godine. Izvozila ih je na sve kontinente osim Australije.

Većinu tvorničkih zgrada projektirala je tehnička poslovnica inženjera Blazine i Draganića. Proizvodna linja bila je smještena u prizemlju glavne zgrade, izdužene trokatnice s teškim mansardnim krovištem. Podignuta na armiranobetonskoj konstrukciji tipa Hennebique, ova zgrada sa zidovima od opeke i raznoliko oblikovanim prozorima (pravokutni s nadvojem i okrugli) nalazi se u skladnom susjedstvu s historicističkom rakovačkom gimnazijom, na rubu nekadašnjeg gradskog prostora i uz danas nepostojeći potok. Uz ulicu su u neoklasicističkom slogu 1920-tih sagrađene i dvije stambeno-poslovne katnice.

Proizvodna linija koja je instalirana oko 1925. godine koristila je već rabljene i nekoliko desetljeća starije strojeve. Strojeve je pogonio elektromotor Siemens-Schuckert iz 1904. godine smješten u posebnoj komori. Prijenos obrtne sile do strojeva vršio se preko transmisijskog vratila učvršćenog na zid odnosno preko remenica. Proizvodna linija protezala se u nizu od 5 prostorija u kojima je vršeno kovanje, žarenje, tromlanje (skidanje srha), šiljenje i odmašćivanje. Proizvodnju je opsluživala uskotračna pruga za ručno pokretane vagone. Posebni odjel služio je pakiranju, a uz proizvodnu liniju nalazili su se remont i alatnica.

***
Goršić, Mirjana et al. Karlovački proizvod za 5 kontinenata : Tvornica potkivačkih čavala Mustad Karlovac. Karlovac : Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, 2000. (Biblioteka Psefizma)
Mustad, jugoslavenska tvornica čavala, željezne i čelične robe d.d

Norveški koncern osnovan 1843., u Ka. prisutan od 1919. Godine 1924. AB.O. Mustad & Son u Ka. osnivaju Mustad, jugoslavensku tvornicu čavala te željezne i čelične robe d.d. Karlovac. Tvornica se nalazila u Tuškanovoj ulici, na adresi prethodno zatvorene tvornice ulja. Nove građevine projektiraju inženjeri Blazina i Draganić a strojevi su dopremljeni iz Osla i Ptuja (strojevi za proizvodnju čavala slovenske tvrtke Jurc & Tam).

Sve do gašenja tvrtke, direktor tvornice bio je Kristijan Heyer. U međuvremenu je M. u Karlovcu preuzeo tvornicu limenih štednjaka te bravarske i željezne robe Ignac Jellenc (1931. u današnjoj Mačekovoj ulici), tvornicu jedaćeg pribora Lav (1932.), tvornica kovinskih proizvoda Metal (1936.) i još nekoliko drugih. Tvornica je konfiscirana 1946. godine u korist države a njezini resursi dodijeljeni su Tvornici željeznih i čeličnih proizvoda (do 1951.) odnosno tvrtki ŽEČE (1951.-2000.). Proizvodna linija u Tuškanovoj ulici ostala je praktički neizmijenjena sve do prestanka proizvodnje 2005. godine.

***
Goršić, Mirjana et al. Karlovački proizvod za 5 kontinenata : Tvornica potkivačkih čavala Mustad Karlovac. Karlovac : Naklada Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, 2000. (Biblioteka Psefizma)

Iz Dokumente

Tvornica potkivačkih čavala Mustad / Žeče

Iz Aktivnosti

[ Monografija ]

Karlovački proizvod za 5 kontinenata: Tvornica potkivačkih čavala Mustad, Karlovac

Mirjana Goršić; Ante Pavić; Ivan Baić; Igor Čulig; Marica Basar

Karlovac: Nakladništvo Društva arhitekata, građevinara i geodeta; Biblioteka Psefizma, 2000.
Predgovor: Ljiljana Šepić.

Grad Karlovac krajem 19. i početkom 20. stoljeća (a naročito od 1908. godine kada je kraj Ozlja proradila prva hidrocentrala) započinje industrijski razvoj pa dobiva naziv i "hrvatskog Manchestera". Sagrađen je cijeli niz manjih industrijskih pogona, a među njima je bila i tvornica "Mustad". Zgrada tvornice, prvotno građena kao tvornica ulja, prenamijenjena je u tvornicu potkivačkih čavala. Ova je nevelika monografija posvećena ovom primjeru industrijske arhitekture i doprinos naporima za zaštitu ovog kompleksa kao dijela graditeljske baštine.

ISBN 953-97338-4-7